Osnovna podjela i
svojstva boja
Njihovim mješanjem nastaju sekundarne boje: zelena,
narančasta i ljubičasta.
Zelena nastaje mješanjem plave i žute, narančasta mješanjem
crvene i žute, a ljubičasta nastaje od crvene i plave boje.
Mješanjem jedne primarne i jedne sekunadrne boje nastaju
tercijarne boje, npr. crveno narančasta ili žutonarančasta.
- Boja – crvena, žuta, zelena itd.
- Svjetlina – svjetlozelena, tamnozelena boja itd
- Zasićenost (saturacija) – to je intenzitet boje; npr. jarka zelena ili isprana zelena
- Zasićenost (saturacija) – to je intenzitet boje; npr. jarka zelena ili isprana zelena
Boja ovisi o količini pigmenta – npr. ovisno o količini
plave i žute boje, nastaje lisnato zelena ili smaragdno zelena.
Svjetlina ovisi o tome koliko dodajemo crne ili bijele boje;
promjenom svjetline nastaju tonovi boja
– npr. svjetlozelena ili tamnozelena.
Zasićenost (intenzitet) ovisi o tome koliko sive boje
dodajemo; što je više sive, boja je manje intenzivna, blijeđa i sve manje
„čista“.
Sve ove promjene boja zovu se nijanse. Svaku nijansu možemo definirati kroz tri navedena svojstva – npr. svjetla blijeda smaragdnozelena boja.
Interijer
Kod odabira boja moramo paziti da su boje usklađene upravo po
svom intenzitetu tj. po jakosti, zasićenosti svake boje.Potpuno je u redu u
interijer unijeti bilo koju kombinaciju boja,
bitno je samo da su tonovi jednako intenzivni. Kod ovoga treba uzeti u
obzir sve elemente interijera: podove, zidove, namještaj, stolariju (prozore i
vrata), razne detalje, dekoraciju itd.
Proizvođači boja za zidove dobro poznaju ovu tematiku, i na njihovim kartama boja lijepo možemo pratiti promjene nijansi kroz tonove, svjetlinu i zasićenost.
Comments
Post a Comment