Slaganje boja -
kontrasti
Sve primarne, sekundarne i tercijarne boje su kromatske
boje. Za razliku od njih, crna, bijela i sve nijanse sive su akromatske boje.
Kromatske boje imaju razna svojstva koja je potrebno
poznavati i uzeti u obzir kod uređenja interijera.
Prije svega, kromatske boje možemo podijeliti na tople i hladne boje. Tople su crvena, žuta i narančasta, a hladne plava, zelena i ljubičasta.
Kromatske boje imaju razna svojstva koja je potrebno
poznavati i uzeti u obzir kod uređenja interijera.
U ambijentu u kojem prevladavaju tople boje osjećat ćemo se toplije, a gdje prevladavaju hladne, hladnije.
Zbog toga ćemo u prostoriju koja je loše osunčana unijeti neke toplu boju, te na taj način pojačati osjećaj topline u prostoru.
S druge strane, tople boje su dinamične i doživljavamo ih kao da nam se približavaju, pa mogu vizualno smanjiti prostoriju, dok su hladne boje statične, odnosno djeluju kao da se udaljavaju, pa vizualno povećavaju prostoriju.
Kromatske boje imaju prirodno u sebi različitu količinu
svjetline: žuta je npr. svjetlija od plave. Tamne boje upijaju više svjetlosti,
pa će prostorija u kojoj prevladavaju biti tamnija, i vjerojatno će trebati
više umjetnog osvjetljenja.
Kombinacije boja stvaraju kontraste u prostoru, a oni
stvaraju napetost.
Ovisno o snazi kontrasta napetost je veća ili manja; bez
kontrasta pak nastaje monotonija. Naći pravu količinu kontrasta je, naravno,
umjetnost.
Kontrast se stvara kroz odnos toplo-hladno i svjetlo-tamno.
Različite boje su same po sebi u kontrastu.
Najjednostavniji
su kontrasti primarnih boja; oni stvaraju najmanje napetosti.
Kromatske boje tvore komplementarne parove: to su crveno-zeleno,
žuto-ljubičasto i narančasto- plavo. Za komplementarne parove karakteristično
je da ako duže gledamo npr. u crveno – oko će prirodno tražiti zelenu boju;
kada gledamo duže u crveno, ako kratko zatvorimo oči vidjet ćemo zelenu boju. Komplementarni kontrasti su vrlo snažni; oni su istovremeno kontrasti toplo-hladno i svjetlo-tamno.
Manje snažni su kontrasti krivih
parova: npr. ljubičasta i zelena, ili ljubičasta i narančasta. Ljubičasto i
zeleno će stvoriti plavi dojam, a ljubičasto i narančasto crvenkasti dojam. Kod
oblikovanja interijera na ovo treba obratiti pažnju te svakoj boji dati njen
komplementarni par, da bi se osjećali ugodno.
Kromatske boje imaju i različitu „težinu“ pa različite
količine boje djeluju jače, snažnije u prostoru. Dovoljna je samo jedna narančasta točka da vizualno uravoteži plavu plohu (npr. narančasti jastučić na plavoj presvlaci kreveta).
Najjednostavniji
su kontrasti primarnih boja; oni stvaraju najmanje napetosti.
Kromatske boje tvore komplementarne parove: to su crveno-zeleno,
žuto-ljubičasto i narančasto- plavo. Za komplementarne parove karakteristično
je da ako duže gledamo npr. u crveno – oko će prirodno tražiti zelenu boju;
kada gledamo duže u crveno, ako kratko zatvorimo oči vidjet ćemo zelenu boju. Komplementarni kontrasti su vrlo snažni; oni su istovremeno kontrasti toplo-hladno i svjetlo-tamno.
Manje snažni su kontrasti krivih
parova: npr. ljubičasta i zelena, ili ljubičasta i narančasta. Ljubičasto i
zeleno će stvoriti plavi dojam, a ljubičasto i narančasto crvenkasti dojam. Kod
oblikovanja interijera na ovo treba obratiti pažnju te svakoj boji dati njen
komplementarni par, da bi se osjećali ugodno.
Kromatske boje imaju i različitu „težinu“ pa različite
količine boje djeluju jače, snažnije u prostoru. Dovoljna je samo jedna narančasta točka da vizualno uravoteži plavu plohu (npr. narančasti jastučić na plavoj presvlaci kreveta).
Crvena i zelena imaju podjednaku „težinu“, pa je potrebna podjednaka količina crvene i zelene da se ostvari sklad.
Općenito su intenzivnije, zasićenije boje teže.
Crvena i zelena imaju podjednaku „težinu“, pa je potrebna podjednaka količina crvene i zelene da se ostvari sklad.
Općenito su intenzivnije, zasićenije boje teže.
Kontrast se može ostvariti i kombinacijom raznih nijansi - svijetlih, tamnih, zasićenih, nezasićenih - jedne boje.
Usklađivanje boja u interijeru se odvija kroz sve elemente –
zidove, podove, namještaj, tepihe, stolariju, za vjese, dekoraciju itd. U manjem stanu
je najčešće najbolji put odabrati bijelu ili neku svijetlu boju kao podlogu
koja se upotpunjuje tamnijim elementima
(npr. svijetli zid – tamniji namještaj, ili jedan tamniji zid i sl. ).
Na taj način se ostvaruje kontrast i izbjegava monotonija, a istovremeno se u
prostoru naglašava svjetlina i lakoća.
Obrnuta kombinacija , odnosno tamna
podloga sa svijetlim elementima (npr. tamni zid, a svijetli namještaj) je
izazovnija, te bolje djeluje u većim prostorijama.
Kontrast se može ostvariti i kombinacijom raznih nijansi - svijetlih, tamnih, zasićenih, nezasićenih - jedne boje.
Usklađivanje boja u interijeru se odvija kroz sve elemente –
zidove, podove, namještaj, tepihe, stolariju, za vjese, dekoraciju itd. U manjem stanu
je najčešće najbolji put odabrati bijelu ili neku svijetlu boju kao podlogu
koja se upotpunjuje tamnijim elementima
(npr. svijetli zid – tamniji namještaj, ili jedan tamniji zid i sl. ).
Na taj način se ostvaruje kontrast i izbjegava monotonija, a istovremeno se u
prostoru naglašava svjetlina i lakoća.
Obrnuta kombinacija , odnosno tamna
podloga sa svijetlim elementima (npr. tamni zid, a svijetli namještaj) je
izazovnija, te bolje djeluje u većim prostorijama.
Comments
Post a Comment